Zatvaranje Hormuškog tjesnaca: Kakve su posljedice za Europu, koliko bi moglo trajati i koliko mogu rasti cijene?

Vojni napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, nakon kojih su uslijedili iranski odmazdni napadi na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, doveli su do ozbiljne eskalacije napetosti i gotovo potpunog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

Ovaj plovni put jedan je od najvažnijih energetskih "uskih grla“ na svijetu – kroz njega prolazi između četvrtine i trećine globalnih pošiljki nafte te oko petine ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Portal Euronews donosi detaljan pregled situacije.

Riječ je o jednoj od najvažnijih energetskih ruta na svijetu kroz koju prolazi između četvrtine i trećine svjetske nafte te oko petine LNG-a. Posljedice su već vidljive: cijene plina porasle su oko 70 posto, a nafte oko 50 posto, što EU dodatno košta oko 13 milijardi eura.

Neposredni učinci krize

Najveći učinak je nagli rast cijena energenata zbog smanjene ponude i neizvjesnosti. Procjenjuje se da su iranski napadi oštetili 30–40% rafinerijskih kapaciteta u Zaljevu, čime je s tržišta nestalo oko 11 milijuna barela nafte dnevno. Cijena nafte Brent porasla je na oko 119 dolara po barelu, uz mogućnost daljnjeg rasta.

Koliko je Europa izložena?

EU izravno ne ovisi puno o nafti iz Bliskog istoka (oko 8 %), ali je znatno ovisnija o dizelu i zrakoplovnom gorivu iz te regije. Dodatni problem je preusmjeravanje LNG-a prema Aziji, gdje su kupci spremni platiti više.

Koliko bi kriza mogla trajati?

Popravak oštećene infrastrukture mogao bi trajati mjesecima, a potpuna obnova i do tri godine. Čak i uz brzo smirivanje sukoba, posljedice na cijene i gospodarstvo mogle bi se osjećati još dugo.

Mjere za ublažavanje krize

Međunarodna agencija za energiju već je pustila na tržište 400 milijuna barela iz strateških rezervi, no to zasad nije dovoljno. Saudijska Arabija pokušava povećati izvoz alternativnim rutama, a traju i diplomatski napori, iako bez većeg napretka.

Glavni rizici

Iran prijeti novim napadima, uključujući potencijalne udare na postrojenja za desalinizaciju vode u Zaljevu, što bi dodatno pogoršalo krizu.

Spremnost EU-a

EU ima zalihe nafte za najmanje 90 dana te značajne rezerve plina. Pravila o skladištenju plina ublažena su kako bi se izbjegla panika na tržištu.

Zašto je kriza posebno teška za Europu?

Dolazi u trenutku kada se Europa već bori s visokim cijenama energije i padom industrijske konkurentnosti. Sektori poput proizvodnje čelika i kemijske industrije već traže pomoć.

Kako reagiraju države članice?

Države uvode različite mjere: Italija traži dodatne isporuke plina, Belgija alternativne dobavljače LNG-a, dok neke zemlje, poput Hrvatske, smanjuju poreze ili subvencioniraju gorivo. Slovenija je uvela racionalizaciju goriva, a Austrija ograničila marže.

EU razmatra i šire mjere poput ograničenja cijena nafte i dodatnog oporezivanja energetskih kompanija.